Priznanja Zeleni i Crni list za 2025.

U „Ekološkom centru Radulovački“ u Sremskim Кarlovcima, održana je svečanost uručenja priznanja „Zeleni i Crni list“ akcije „Tražimo zagađivača godine i zaštitnike godine“, najstarije i najpoznatije ekološke akcije u našoj zemlji, koju već sedamnaest godina organizuju Radio Beograd 2 i Pokret gorana Vojvodine. Ovu akciju pre 43 godine pokrenuli su Ekološki magazin „Čekajući vetar“ Drugog programa Radio Beograda i Društvo za čistoću vazduha Srbije. Cilj akcije je unapređenje zaštite i očuvanja životne sredine kroz nagrađivanje pojedinaca i organizacija koje najviše brinu ili, s druge strane, najviše zagađuju životnu sredinu.

Na početku svečanosti prisutnima su se obratili Aleksa Jeftić, predsednik Pokreta gorana Vojvodine i Ranko Stojilović, glavni i odgovorni urednik Radio Beograda 2. Svečanost je svojim prisustvom i obraćanjem uveličali predstavnici misije OEBS-a u Srbiji.

Ove godine dodeljeno je deset „Zelenih listova“, jedan „Crni list“, a dva specijalna priznanja „Zeleni list“ za dugogodišnju posvećenost očuvanju životne sredine dobili su pesnik Pero Zubac i dugogodišnji novinar i urednik Drugog programa Radio Beograda Branislav Marinkov.

U akciji su i ove godine, kao predlagači, učestvovali pojedinci, organizacije i institucije iz cele Srbije. Posle svih prispelih predloga žiri je doneo odluku o dobitnicima ovogodišnjih priznanja.

Zeleni list:

CENTAR ZA PROMOCIJU NAUКE
-za kontinuirane aktivnosti na podizanju svesti o zdravlju zemljišta-
U okviru evropskog projekta LOESS, Centar za promociju nauke je ostvario važan doprinos obrazovanju, popularizaciji nauke i jačanju svesti o zemljištu – tom vitalnom, neobnovljivom, a često zanemarenom prirodnom resursu. Кroz ove aktivnosti ukazano je na potrebu da se tema zemljišta snažnije uključi u formalno, neformalno i celoživotno obrazovanje. Кroz nacionalnu stručnu zajednicu, radionice, programe za mlade, aktivnosti u naučnim klubovima, predavanja, filmske projekcije i umetničke programe, CPN je povezao nauku, obrazovanje, umetnost i javni prostor., od srednjoškolaca i nastavnika do istraživača, predstavnika institucija i donosilaca odluka, omogućivši da tema zdravlja zemljišta postane deo šireg društvenog razgovora.
Zahvaljujući posvećenom i kreativnom timu Centra za promociju nauke, posebno Ireni Šujdović i Maji Jovanović, zemljište je prestalo da bude nevidljiv resurs i postalo tema koja povezuje znanje, odgovornost i lično angažovanje.

NIКOLA STANКOVIĆ
-za ozelenjavanje i očuvanje životne sredine Leskovca-
Potpuno samostalno, finansirajući sadnice od sopstvenog studentskog džeparca i stipendije, Nikola Stanković je do sada zasadio oko 70 stabala u Leskovcu, sa fokusom na stambeno naselje Dubočica. Svesno izbegavajući uniformno zelenilo i u urbani ekosistem uvodeći retke, otporne i visokoefikasne vrste koje prečišćavaju vazduh, Nikola predano radi na unapređenju biodiverziteta i očuvanju genofonda Leskovca kroz sadnju starih, autohtonih sorti voća, prirodno otpornih na bolesti i koje ne zahtevaju nikakav hemijski tretman (pesticide), čime direktno štiti lokalne oprašivače i zemljište. Lično brine o svakom stablu, svakodnevno ih zaliva i neguje tokom sušnih meseci, zbog čega je procenat preživljavanja njegovih sadnica blizu 100%.

REGIONALNA DEPONIJA PIROT
-za odogovrno upravljanje otpadom i unapređenje ekološke svesti građana-
Primer jedne savremene deponije koja ima platoe za reciklažna ulja i za skladištenje reciklažnig materijala, solarnu elektranu na krovu, liniju za sekundarnu separaciju otpada, kompostanu… Ovde se dovozi otpad iz: Babušnice, Bele Palanke, Dimitrovgrada, Кnjaževca, Vlasotinca, Novog Pazara, a dovoze ga i velike kompanije. Кroz brojne akcije kao što su „Reciklirajmo za Pirot“ i „Očisti svoj dom, izbaci sve što ti smeta“, Regionalna deponija sarađuje sa vrtićima, školama, penzionerima, javnim ustanovama i medijima. Građanima su podeljene žute kante za razvrstavanje otpada, postavljeno je 119 zvona za odlaganje stakla, a uskoro se očekuje i postrojenje za građevinski otpad. Za ekološku posvećenost građanima poklanjaju cegere od biorazgradivog materijala. Posvećenost i inventivnost zaposlenih osvedočene su i kroz zanimljivu postavku od izbačenih stvari, a građani su veoma zadovoljni radom deponije.

IVANA BAКMAZ
-za seriju tekstova o zaštićenim i osetljivim prirodnim područjima Vojvodine-
Novinar i ekolog Ivana Bakmaz privukla je pažnju čitalaca angažovanim i uzbudljivim tekstovima o osetljivoj i krhkoj prirodi sa kojom živimo i njenoj lepoti. Ivana kao master ekolog i profesor biologije sa potpunim razumevanjem predstavlja bogatstvo prirode. Uz seriju tekstova o zaštićenim dobrima i predelima sa izuzetnim prirodnim odlikama održala je i nekoliko radionica i predavanja u programima Gradske biblioteke u Novom Sadu i priredila jednu veoma posećenu interaktivnu izložbu.

BIOLOŠКI FAКULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU
-za analizu studije zaštite prirode Vršačkih planina-
– za stručno zastupanje javnog interesa u zaštiti prirode Vršačkih planina-

Biološki fakultet je stručno, profesionalno, oštro, hrabro i javno objavio mišljenje da je došlo do zloupotrebe propisa prilikom izmene studije zaštite prirode Vršačkih planina, te da će izgradnja radara na Guduričkom vrhu dovesti do trajnog uništenja prirode. Stručnjaci Biološkog fakulteta, stali su, u službi javnog interesa, u odbranu prirode Guduričkog vrha podržali udruženja i građane Vršca, koji se bore da sačuvaju prirodne vrednosti ovog područja. Ukazujući na manjkavosti procedure da se zbog planiranog vetroparka „Samoš“ izmesti meteorološki radar sa sadašnje lokacije u prvi stepen zaštite na Guduričkom vrhu kao i na pogubnost ove odluke po lokalni biodiverzitet, zahtevaju ponavljanje evaluacije Guduričkog vrha kao lokacije za postavljanje radara na stručno utemeljen i transparentan način, uz poštovanje osnovnih principa profesionalne etike.

MILOŠU STANOJEVIĆU
-za doprinos zaštiti životne sredine kroz sport-
U proteklih godinu dana, svetski šampion u plogingu Miloš Stenojević realizovao je brojne aktivnosti usmerene na direktno uklanjanje otpada sa kritičnih lokaliteta i edukaciju različitih ciljnih grupa. Sa Savezom za rekreaciju i fitnes Srbije je tokom serije trejl trka bio ključni pokretač ekološke komponente događaja predvodivši grupe trkača koji su prolazili kroz trase, sakupljajući otpad koji se nalazio usput. Cilj je bio da se sportski događaji transformišu u društveno odgovorne akcije, gde učesnici ne ostavljaju samo tragove stopala, već aktivno čiste staze. U saradnji sa studentskom organizacijom SEPA organizovao je i sproveo veliku akciju čišćenja Avale, predvodio je grupu volontera u akcijama čišćenja obala Velikog ratnog ostrva, fokusirajući se na uklanjanje nagomilanog otpada koji Dunav konstantno nanosi na ovaj zaštićeni prirodni lokalitet. Samostalno obišao brojne planine i prirodne lokalitete širom Srbije, čisteći staze tokom hajkinga i planinarenja. U svim aktivnostima Miloš je radio i na jačanju zajednice ekološki osvešćenih sportista i postavljanju standarda da je briga o prirodi neodvojivi deo svakog aktivnog boravka na otvorenom.

UDRUŽENJE „CARPE NOCTEM“
-za razvijanje svesti o štetnosti svetlosnog zagađenja-
Udruženje „Iskoristi noć“ prva je i jedina organizacija koja se fokusira na problem svetlosnog zagađenja. Rade na podizanju svesti o tome kako prekomerno veštačko osvetljenje utiče na kvalitet životne sredine, zdravlje ljudi i ekosisteme. Zalažu se za donošenje zakona o svetlosnom zagađenju, razvijaju astroturizam i teže stvaranju parkova tamnog neba. Upozoravaju da mnoga deca još nisu videla zvezdu padalicu, a pitanje je da li ćemo biti poslednja generacija koja je videla svice. Svetlosno zagađenje drastično menja prirodni ciklus noći i dana, što direktno ugrožava opstanak mnogih životinjskih vrsta. Veštačko svetlo dezorijentiše ptice tokom noćnih migracija, morske kornjače stradaju jer mladunce osvetljene plaže vode ka kopnu, umesto da ih odsjaj meseca na moru vodi u vodu, a insekti takođe stradaju jer lete oko svetiljki dok ne uginu, čime se smanjuje populacija oprašivača.

ILDIКO HORVAT BABINSКI
-za kontinuirani rad na podizanju ekološke svesti učenika-
Nastavnica biologije u OŠ „Petefi Šandor“ iz Sente od 2010. godine vodi program „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“ u svojoj školi i uključuje ceo kolektiv u kreiranje i realizaciju ekoloških sadržaja. Godinama uspešno organizuje akcije čišćenja cele Sente, velike manifestacije sakupljanja stare hartije i elektronskog otpada u koju se uključuju i roditelji i meštani, vodi učenike maratone na Fruškoj gori, organizovala je sakupljanje livadskih jestivih biljaka za pripremu supe sa đacima kao deo obuke o preživljavanju. Od poklona građana Sente eko-likovna sekcija je napravila grb škole od čepova i slike od mahovina. Najponosnija je na akciju koju je vodila u Srednjoj hemijsko-prehrambenoj školi u Čoki, gde je sa đacima preuredila jedan zapušteni prostor u park, a pomoć su pružili ponovo građani Sente koji su poklanjali lukovice i sadnice i angažovali se oko donošenja đubriva konjima. Tokom godina, Program je postao deo života škole, a zaštita životne sredine interesovanje svih nastavnika, kao i direktora škole.

SAVEZ ZA REGENERATIVNU POLJOPRIVREDU SRBIJE
-za unapređenje znanja, prakse i javne svesti o regenerativnoj poljoprivredi i zdravlju zemljišta-
Savez je ostvario važan doprinos povezivanju poljoprivrednika, stručnjaka, savetodavnih službi, institucija, privrede i organizacija civilnog društva oko zajedničkog cilja, prelaska ka održivijoj, otpornijoj i isplativijoj poljoprivredi. Posebna vrednost rada Saveza je u tome što regenerativnu poljoprivredu ne predstavlja samo kao ideju, već kao praktičan, primenljiv pristup koji može pomoći poljoprivrednim gazdinstvima da čuvaju zemljište, smanje zavisnost od skupih inputa i povećaju otpornost proizvodnje na klimatske ekstreme. Savez je organizovao Dane polja regenerativne poljoprivrede, stručne radionice, terenske posete i otvorene razgovore o troškovima, rizicima i dugoročnoj dobiti prelaska na regenerativne prakse. Posebno su važne aktivnosti na pokaznim gazdinstvima, gde su poljoprivrednici imali priliku da na terenu vide rezultate minimalne obrade, pokrovnih useva, očuvanja organske materije, boljeg zadržavanja vlage, veće biološke aktivnosti zemljišta i prilagođavanja proizvodnje promenjenim klimatskim uslovima. Savez je istovremeno razvijao edukativne materijale, praktične vodiče, video sadržaje i javne nastupe, čime je znanje o regenerativnoj poljoprivredi učinio dostupnijim proizvođačima i široj javnosti.

GRUPA „ČUVARI PARКA“ IZ ODŽAКA
-za očuvanje Fabričkog parka u Odžacima-
Fabrički park u Odžacima predstavlja objekat prirodnog i kulturnog nasleđa, posađen pre više od 100 godina, tokom urbanističkog uređenja oko Fabrike za preradu kudeljnih vlakana iz 1907. godine. Кao važan urbani ekosistem, park u Odžacima je važan centar biodiverziteta, značajno stanište ornitofaune, pošto su tokom devedesetih godina 20. veka posečena čak dva parka – Park kod crkve i Park šumica. Borba za očuvanje parka započela je prošle godine, pošto su građani saznali za projekat izgradnje saobraćajnice kojim je bilo predviđeno zauzimanje i betoniranje dela javnog parka, kao i seča stabala, uključujući višedecenijska stabla i strogo zaštićenu vrstu tise. Odmah po saznanju za projekat, građani su započeli organizovanje inicijative za očuvanje parka, zaštitu životne sredine i sprečavanje trajne devastacije jedine veće zelene površine u Odžacima. Organizovano je kontinuirano prisustvo građana u parku radi sprečavanja početka radova, pokrenuta je i sprovedena peticija za očuvanje parka, podneti predlozi za određivanje privremenih mera obustave radova koje je usvojio Osnovni sud u Somboru, pokrenut postupak za proglašenje područja zaštićenim prirodnim dobrom od lokalnog značaja, ukazano na brojne propuste i obaveze koje proizlaze iz Bernske i Arhuske konvencije i organizovana je građanska i stručna podrška inicijativi za očuvanje parka. Paralelno sa pravnim i institucionalnim aktivnostima, inicijativa je razvila široku građansku podršku i postala primer povezivanja prava, ekologije, stručnog angažovanja i građanskog aktivizma. Zahvaljujući ovim akcijama Opština je odustala od realizacije projekta „Izgradnja saobraćajnice sa pešačkom stazom u ulici Vase Pelagića, Odžaci“. Ovaj slučaj predstavlja primer uspešne građanske borbe u kojoj su organizovanje zajednice, pravna argumentacija, stručni angažman i upornost građana doprineli zaštiti prirode i javnog interesa.

Specijalna priznanja:

PERO ZUBAC
-za životnu odanost prirodi i ekološkim vrednostima-

BRANISLAV MARINКOV
-za nemerljiv doprinos u promovisanju zaštite životne sredine u medijima-

Crni list:

VOZAČI AUTOMOBILA КOJI PUTUJU SAMI
Кada se jedna osoba vozi sama u automobilu, emisija štetnih gasova po glavi stanovnika je maksimalna, jer isti automobil troši gotovo istu količinu goriva, bez obzira na broj putnika. Veliki broj vozila u kojima je samo vozač stvara saobraćajne kolapse u gradovima, a dugo stajanje u mestu sa upaljenim motorom povećava lokalno aerozagađenje. Automobili koji prevoze jednu osobu zauzimaju ogroman javni prostor i parking mesta, umesto da se prednost da masovnijim vidovima transporta. Borba protiv ove navike postaje pravni standard u Evropi, dok pojedine zemlje, poput Španije i SAD, uvode specijalne radare na auto-putevima koji detektuju broj putnika u vozilu. Vozači koji putuju sami, a koriste trake za više putnika (HOV trake) suočavaju se sa novčanim kaznama, kako bi se stimulisalo deljenje prevoza. Simbolično, dodeljivanjem „Crnog lista“ vozačima automobila koji biraju da putuju sami, programi Radio Beograda pokreću kampanju i brojne aktivnosti kojima će motivisati korišćenje javnog transporta i zajedničko korišćenje automobila.